Bosanskohercegovačka književnost u osmanskom periodu

Književnost na orijentalnim jezicima:
-arapski jezik (jezik religije)
-turski jezik (službeni jezik, jezik administracije)
-perzijski jezik (jezik poezije)
 
Orijentalna književnost
Mladi Bošnjaci odlaze u Istanbul na školovanje gdje upoznaju najbolje arapske i perzijske književnike (tj. njihova djela) zbog čega će njihova književnost imati veću vrijednost od alhamijado književnosti. Uglavnom pišu na turskom ili perzijskom jeziku, ugledaju se na Hajama, Hafiza, Sadija i Rumija.
 
Autori:
-Derviš Paša Bajezidagić
-Muhamed Nerkesi Sarajlija
-Hasan Kajimija
-Ferzija Mostarac
-Mustafa Ejubović (Šejh-Jujo)
-Hasan Kafim Pruščak
-Mustafa Mula Bašeskija
-Muvekid
 
Bejt - dugi arapski stih koji se u našoj književnosti prevodi kao distih.
Rubajja - pjesma od 2 bejta (katren); proslavio ih jeOmer Hajjam.
Gazel - ima od 5 do 15 bejtova. U zadnjem bejtu se spominje pjesnikovo ime. Prvo je bio ljubavna pjesma, ali je kasnije prerastao u refleksivnu. Proslavio ga je Hafiz.
Kasida - ima od 15 do 99 bejtova rimovanih kao u gazelu. Prvo je bila pjesma pohvalnica, a kasnije prerasla u religioznu pjesmu.
Mesnevija - duga pjesma čiji se bejtovi ne rimuju. Poznata je Rumijeva mesnevija.
Nazira (paralela) - pjesma koja nastaje po uzoru na pjesmu nekog drugog autora.
Tarih (hronogram) - stihovi kojima se obilježava podizanje neke javne građevine.
 
 
Alhamijado književnost
Nastalo od riječi el a' džemijje. Ovo je zapravo  iskrivljena arapska riječ što znači strano, nearapsko.
To je književnost pisana na narodnom jeziku arapskim pismom. Javlja se u 18 st. Djela uglavnom imaju pobožno-didaktični karakter. Pjesme se uglavnom sastoje od katrena čiji se posljednji stih ponavlja poput refrena.
 
Autori:
-Muhamed Hevaji Uskufi
-Abdul-Veham Ilahmija
-Umihana Čuvidina
 
 
Epistolarna književnost/krajiška pisma
Pisana bosančicom na narodnom jeziku (bosanska ćirilica). To su pisma koju su bošnjački zapovjednici na krajnjim djelovima Turske carevine upućivali susjednim starješinama i zapovjednicima. U njima se spominju historijske ličnosti koje su opjevane u narednoj poeziji. Poznato pismo Mustafage Hurakalovića upućeno harambaši Petru Smiljaniću, a Mustafaga je u narodnoj poeziji Mustaj-beg Lički.
 
 
Narodna književnost
Stvarana slobodno na narodnom jeziku. Najpoznatija naša narodna vrsta  je sevdalinka, a poznate su i balade, romanse, poslovice, zagonetke, anegdote, kratke šaljive priče (najpoznatije priče o Nasrudin-hodži).