Glagolski oblici

Glagolski oblici sastoje se od glagolske osnove i nastavaka. Glagolska osnova može biti:
-infinitivno - aoristna (gleda - ti, rek - oh)
-prezentska (oni rad - e)

Po načinu tvorbe glagolski oblici mogu biti:
-prosti: infinitiv, imperfekat, aorist, prezent, glagolski pridjev radni i trpni, glagolski prilog sadašnji i prošli, imperativ, optativ
-složeni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I i II

Tri su pomoćna glagola u našem jeziku: biti, jesam i htjeti.
1.jesam/sam                           1.jesmo/smo
2.jesi/si                                    2.jeste/ste
3.jeste/je                                  3.jesu/su
Jesam ima samo prezent.

1.budem                                  1.budemo
2.budeš                                    2.budete
3.bude                                      3.budu

1.hoću/ću                                 1.hoćemo/ćemo
2.hoćeš/ćeš                              2.hoćete/ćete
3.hoće/će                                  3.hoće/će

 

Prosti glagolski oblici

Infinitiv  je osnovni glagolski oblik kojim se imenuje radnja, stanje ili zbvanje (gledati, reći). U rečenici nikada nije samostalan u funkciji predikata (moram učiti, pokušavam zaspati).

Prezent  je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja se dešava u trenutku govora. Tvori se od prezentske osnove i nastavaka (gledam, putujem, radim).
Idem ja jučer kroz grad...                -historijski prezent (iskazana prošla radnja)
U aprilu idemo na Sajam knjige.     -futurski prezent (iskazana radnja koja će se desiti u budućnosti)
Historijski prezent i futurski prezent se nazivaju još i pripovjedački prezent.

Nikad ne pričam na času.     -svevremenski prezent (odnosi se na duži vremenski period/sve vrijeme)
Klin se klinom izbija.             -poslovični/gnomski/svevremenski prezent

Aorist  je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja je ograničeno trajala u prošlosti. Imaju ga samo g lagoli svršenog vida. nije čest u svakodnevnom govoru, zato kažemo da je stilogen/stilski markiran. Zamjenjuje se perfektom svakodnevno.
1.zapitah                                      1.zapitasmo
2.zapitaØ                                      2.zapitaste
3.zapitaØ                                      3.zapitaše

1.rekoh                                         1.rekosmo
2.reč                                          2.rekoste
3.reče                                           3.rekoše

Daj mi vode, skapah od žeđi.        -futurski aorist
Nesta blaga, nesta prijatelja.         -svevremenski aorist

Glagolski pridjev radni  služi za tvorbu nekih složenih glagolskih oblika. Tvori se od infinitivno-aoristne osnove i nastavaka:
muški rod                          srednji rod                      ženski rod
-o/ao                                 -lo                                    -la
-li                                      -la                                    -le
Ne razlikuje lice, ali razlikuje rod.

Glagolski pridjev trpni  služi za tvorbu pasiva. Tvori se od infinitivno-aoristne ili prezentske osnove i nastavaka
(muški rod) -n, -en, -jen, -ven, -t.

Imperativ  služi za iskazivanje naredbe, molbe, želje i slično.
1. /                                              1.jedimo
2.jedi                                           2.jedite
3. /                                               3. /
Za treće lice, umjesto imperativa, upotrijebljava se konstrukcija neka+prezent (neka jede, neka jedu).

Otiđi mi u Dubrovnik, pa naruči pizzu na Stradunu.       -historijski/pripovjedački imperativ
Daj mahnitom štap u ruke, pa sjedni i plači.                   -poslovični/gnomski imperativ

Glagolski prilog sadašnji  iskazuje radnju koja je istovremena s nekom drugom radnjom u ličnom glagolskom obliku.
Pišući zadaću, slušao sam muziku.
Nikad nije u funkciji predikata. Imaju ga samo nesvršeni glagoli. Tvori se od trećeg lica množine prezenta i nastavka -ći.

Glagolski prilog prošli  iskazuje radnju koja se završila prije neke druge radnje u ličnom g lagolskom obliuk.
Napisavši zadaću, otišao sam u školu.
Nikad nije u funkciji predikata. Imaju ga samo svršeni glagoli. Tvori se od infinitivno-aoristne osnove i nastavaka
-vši/-v                (napisavši/napisav)
-avši/-av             (rekavši/rekav)

Optativ služi za iskazivanje želja i to je ustvari oblik glagolskog pridjeva radnog.
Dobro nam došli!
Živjeli!
Zdravo bili!

 

Složeni glagolski oblici

Perfekt  je stilski neutralan glagolski oblik kojim se iskazuje prošla radnja. Tvori se od skraćengo oblika prezenta pomoćnog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog glagola koji se mijenja (sam učila).

Krnji perfekt dobijemo kada izostavimo/izbacimo pomoćni glagol.
Ušao je u učionicu, sjeo i počeo da piše zadaću.
Također, zbog življeg pričan izbacujemo pomoćni glagol.
Došao on u školu...
Uz oblike me, te i se izbacuje se pomoćni glagol (udario me, ustao se).

Pluskvamperfekt  je davno prošlo vrijeme koje iskazuje radnju koja se desila prije neke druge prošle radnje. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog glagola koji se mijenja (bijah radila, bijah sam radila).

Futur I  je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja će se desiti nakon trenutka govora. Tvori se od skraćenog oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva (ću pisati, ići ću).
Turska Carevina doći će u BiH u 15. stoljeću.         -historijski futur
Ko će slagati, taj će i ukrasti.                                   -poslovični/gnomski futur
Dobar učenik nikad neće zakasniti na čas.             -svevremenski futur

Futur II  iskazuje radnju koja će se desiti u budućnosti - prije, za vrijeme, ili posilje neke druge radnje. Tvori se od prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog glagola koji se mijenja (budem išla).

Kondicional  služi za iskazivanje pogodbe, mogućnosti i slično.
Kondicional I tvori se od enklitičkog oblika aorista pomoćnog glagol biti i glagolskog pridjeva radnog glagola koji se mijenja (bih kupio).
Kondicional II sastoji se od kondicionala I pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog glagola koji se mijenja (bih bio kupio).