Glagoli

Glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojima se imenuje radnja, stanje ili zbivanje.
Glagoli radnje (neko nešto radi): čitati, kopati, raditi, pisati...
Glagoli stanja (ništa se ne radi nego se nešto ili neko nalazi u nekom stanju): ležati, stajati, spavati...
Glagoli zbivanja (nešto se zbiva mimo naše volje pod uticajem prirodnih sila): grmi, sijeva, oblači se, vedri se...
Gramatičke kategorije koje razlikuju glagoli:
-lice
-rod
-broj
-vrijeme
-način
-vid
-prijelaznost
-stanje
 
Lice  je gramatička kategorija kojom se iskazuje odnos učesnika u komunikaciji (prvo lice je ono koje govori, drugo lice su oni s kojima razgovaramo, treće lice su oni koji nisu sudionici govora/o njima govorimo).
 
Rod  je gramatička kategorija kojom se iskazuje da li je muškog, srednjeg ili ženskog roda ono na šta se glagolska radnja odnosi (čitao, čitan).
 
Broj  je gramatička kategorija kojom se iskazuje jednina ili množina onoga na šta se odnosi glagolska radnja (pišem, pišemo).
 
Vrijeme/tempus  je gramatička kategorija kojom se iskazuje vrijeme vršenja radnje naspram trenutka govora. (prošlost, sadašnjost, budućnost).
 
Način/modus  iskazuje odnos glagolskog sadržaja prema stvarnosti. Ako možemo utvrditi vrijeme vršenja radnje, onda je to realan/stvaran način. Samo je jedan stvaran način, a to je indikativ/izjavni način. (Jučer sam govorila. Danas govorim. Sutra ću govoriti.)
Ako ne možemo tačno utvrditi vrijeme vrijeme glagolske radnje, onda je to nestvaran/irealan način. Tri su takva načina:
-imperativ (zapovijedni način): Šuti! Lezi!
-optativ (željni način): Živjeli! , Dobro nam došli!
-kondicional (pogodbeni/mogući način): Popila bih čaj.
 
Glagolsko stanje/dijateza  je gramatička kategorija kojom se iskazuje da li subjekat vrši ili trpi radnju.
Pišem zadaću.                   aktivno stanje/aktiv
Zadaća je napisana.         
pasivno stanje/pasiv
 
Glagolski vid/aspekt  je gramatička kategorija kojom se iskazuje trajanje radnje.
čitati, pisati, spavati - nesvršeni/imperfektni glagoli
pročitati, napisati, naspavati se - svršeni/perfektni glagoli

raditi -> uraditi (perfektizacija - stvaranje svršenih od nesvršenih glagola)
pomisilti -> misliti (imperfektizacija - stvaranje nesvršenih od svršenih glagola)

Kod nekih glagola vid utvrđujemo na osnovu konteksta (dvovidni glagoli).
Večerao sam i otiao u sobu.                  svršeni glagol
Večerao sam kad sam začuo vrisak.     nesvršeni glagol

Prijelaznost/tranzitivnost  je gramatička kategorija kojom se iskazuje da li radnja prelazi na objekat ili ne. Ako radnja prelazi na objekat (bliži, uvijek u akuzativu, bez prijedloga), onda su to prijelazni/tranzitivni glagoli:
čitati knjigu, pisati pismo, kuhati večeru...
Ako radnja ne prelazi na objekat, to su neprijelazni/intranzitivni glagoli: misliti, šetati, ići, maštati...

Glagoli sa zamjenicom se zovu se povratni glagoli. Povratni glagoli mogu biti:
-pravi povratni (radnja se vraća na subjekat; enklitički oblik se možemo zamijeniti sa naglašenim oblikom sebe: kupati se, češljati se...)
-nepravi povratni (radnja ne prelazi na subjekat; se ne možemo mijenjati sa sebe: izvinjavati se, smijati se...)
-uzajamno povratni (najmanje dva učesnika vrše radnju jedan nad drugome: grudvati se, svađati se...)